Hrvatski dom

Download Template for Joomla Full premium theme.

Deutschland online bookmaker http://artbetting.de/bet365/ 100% Bonus.

Online bookmaker bet365

EKOLOGIJA: SIROVINE IZ OTPADAKA

thumb Za teskt o ekologiji

Bio je to više nego signal: prigodom međunarodne izložbe automobila 1991. godine u Frankfurtu na Meini, dvije vodeće njemačke tvrtke, Volkswagen i Opel, odlučile su povući iz prometa i dati u preradu dva milijuna automobila srednje klase. Reciklaža je čarobna riječ koja sve više dolazi u modu i ne znači ništa drugo, već da se svi otpaci, po mogućnosti, kao sirovina ponovno pošalju u proizvodni proces. Njemačka vrijedi kao jedna od najmarljivijih industrijskih nacija, a inače je i u vrhu proizvođača otpada na svijetu.

Prema statistici stanovništvo u Njemačkoj godišnje proizvede oko 230 milijuna tona otpada i inudstrijskih ostataka, koji će biti bilo gdje deponirani, ponovno iskorišteni ili spaljeni. A ova neugodna lavina zasad i dalje raste! Zloguki proroci propast „potrošačkog društva“ zbog postupnog gušenja u smeću koje je samo proizvelo. Nasreću, sve više Nijemaca napokon spoznaje da su, svi zajedno odgovorni čuvari okolice, koju ne smiju u nedogled koristiti, trošiti i trovati. Pomoću istraživanja i moderne tehnologije nastojat će se svim silama ispuniti taj zadatak. Razumijevanje svih prouzročitelja zagađivanja je, dakako,  uvjet za potpun uspjeh. Već pri planiranju proizvoda mora se osigurati ne samo uklanjanje otpadaka, već uzeti u obzir upotrijebljeni konačni proizvodi, kako bi se kružni proces materijala zatvorio na taj način. Osobito vrijedni ostaci materijala ili otpaci mogu se skupljati i ponovno upotrijebiti, iako se isprva čini da se taj trošak ne isplati.

Kad arheolozi u godini 3000. budu iskopavali ostatke naše današnje kulture, tad će se, prije svega, sa sigurnošću susresti s dobro očuvanim umjetnim materijalima. Njemačka kemijska industrija također je imala udjela u razvitku novih i poboljšanih umjetnih materijala, kao što s druge strane već godinama, zbog rastuće bujice smeća, ulaže milijardske iznose za zaštitu okolice i ponovnu obradu određenih proizvoda i otpada. Dakako, može se na kraju i  nekorisno smeće spaliti u pepeo i tako reducirati umjesto da se gomila na deponijama. Na 

taj način može se proizvoditi i  električna energija i toplina za daljinsko grijanje naselja, pa se tako već obrađuje jedna trećina cijelog otpada, odnosno uništava u 48 uređaja za spaljivanje smeća. Ali njihov pogon se troši, a jedno moderno postrojenje sa zajamčenim odvođenjem otpadnih otrovnih plinova i ostataka stoji preko 50 milijuna maraka. 

Pritom je kalorična vrijednost umjetnih materijala veća od nafte i ugljena, a najmodernija tehnika obećava pritom izvjesnu gospodarsku rentabilnost. Utvrđeno je: ova revolucija današnjeg potrošačkoga društva poticana je od svih političkih stranaka, a podupiru je i građani. Međutim, svatko zna da blagostanje i napredak ne mogu ići na račun prirode. Još uvijek u našoj zemlji svaki stanovnik proizvodi dvostruku količinu smeća nego početkom, recimo, pedesetih godina. Ali raste i nada da će se u dogledno vrijeme riješiti problemi oko smanjenja, ponovnog iskorištavanja ili, u slučaju potrebe, neškodljivog uklanjanja smeća.

Papir od starih telefonskih stupova

Mikrobiolog Ralph Portier s Državnom sveuličišta u Luiziani razvio je sustav za recikliranje starih telefonskih stupova u papir pomoću mikroorganizama. Licenciju je otkupila kompanija Microterra, koja planira izgraditi postrojenje za reciklažu u mjestu Hodge. Stari telefonski stupovi, impregnirani kreozotom i pentaklorofenolom, poslije dopreme usitnjavat će se i odlagati u kompostanu, izloženi djelovanju patentiranih mikroorganizama koji razrađuju kreozot i pentaklorofenol. Poslije obrade,  masa se prodaje tvrnicama papira. O kolikoj je uštedi drveća za proizvodnju papira riječ, najbolje govori podatak da se u SAD-u godišnje promijeni oko milijun i šesto tisuća telefonskih stupova, čije je odlaganje, usput rečeno, vrlo skupo.

Stare gume kao gorivo

Agencija za zaštitu okolice u američkoj državi Ilionis odobrila je još u  kolovozu 1991. godine kompaniji Monsato korištenje starih automobilskih guma kao dodatak ugljenu u termoelektrani u mjestu Sauget. 

Ta kompanija već desetak godina koristi kao gorivo mješavinu od 20 % gume, usitnjene na koamdiće, i 80% ugljena. Do kraja 1991. spaljeno je 500.000 starih guma i na taj način će se godišnje uštedjeti pola milijuna dolara. Osim toga, smanjuje se zagađivanje okolice odlaganjem starih guma, koje su idealno stanište za razmnožavanje komaraca.

logo v4 Sarajevo
Hamdije Kreševljakovića br. 3,
Bosna i Hercegovina

tel/fax :+387 33 220 765
Podružnica Brčko distrikt BiH
Dubrave 51
Mob tel. +387 61 103 603;
e-mail:info@hrvatski-dom.com