Hrvatski dom

Download Template for Joomla Full premium theme.

Deutschland online bookmaker http://artbetting.de/bet365/ 100% Bonus.

Online bookmaker bet365

Intervju sa Don Vitomirom Zečevićem

vitomir zecevicDon Vitomir Zečević, prije 20 godina u Rimu je pokrenuo „Glas Zovika“. Kao urednik ovoga glasila govori o početcima, značaju i planovima

„GLAS ZOVIKA“ PRVI JE LIST NA HRVATSKOM JEZIKU TISKAN U BIH POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA

Nedavno je iz tiska izašla knjiga „Bojna Gromovi“, čiji se sadržaj u velikom dijelu sastoji od članaka objavljenih u „Glasu Zovika“, listu koji ove godine puni 20. godinu od nastanka. Odkuda ideja za „Glas Zovika“?

- Knjiga „Bojna Gromovi“ ima već sada svoju vrijednost i imat će je još više za nekoliko godina. Na to se dugo čekalo, ali dobro je da je barem nešto izašlo te da se ovjekovječi istina o našim brnaiteljima i obrani naše rodne grude. Glas Zovika ima svoju povijest koja započinje 1991. godine. Naime, novine su nastale kao plod grupe zaljubljenika u svoj rodni kraj a htjeli smo nešto novo ponuditi ovim ljudima. Prvi i drugi broj tiskan je u Rimu. Zahvaljujući ponajprije čelnim ljudima našega mjesta: Anti Krnjiću, Marijanu Miliću i Dragi Pranjiću list je ugledao svjetlo dana već za Uskrs 1991, a ideja se rodila godinu dana prije. Veliku zahvalnost za pokretanje lista dugujemo dr. Miji Nikiću, koji je bio jedan od osnivača lista. Dao sam si truda i organizirao Uredništvo te smo krenuli u ostvarivanje naše ideje. Sada kad se vratim unazad, velim sebi, pa 20 godina nije malo i siguran sam da je list dao veliki pečat kulturi i tradiciji ovoga kraja. I knjiga „Bojna Gromovi“ je zasnovana na tekstovima našega lista, pa je jednostavno normalno zaključiti da je „Glas Zovika“ ostavio dubok trag u povijesti našega mjesta ali i šire.

Što je ovo glasilo predstavljalo Hrvatima u 90-tim godinama prošloga stoljeća? Koji je njegov značaj?

- U početku kada smo tiskali prvi broj lista neki su se bojali. I tada smo imali veliku podršku naše dijaspore, a bili smo tragači za zaboravljenom istinom o našoj prošlosti i sadašnjosti. Bili smo odvažni i imali jasan cilj. List je trebalo pokrenuti, a to nije bilo jednostavno. Ja sam tada bio u Rimu na pedagoškoj praksi i smjelo sam krenuo u ostvarivanje ovog projekta. No, bez gore spomenutih ljudi ne bih to mogao napraviti. U to vrijeme politička situacija nije bila sjajna. Čak što više to je bilo predratno vrijeme, ali ja nikada nisam osjetio strah da bi se nešto loše moglo dogoditi. Ljudi su prve brojeve zdušno prihvatili i mnogi su rado komentirali pokretanje. Uvijek je ljude zanimalo tko pokreće novine. Bilo je to prvo glasilo Hrvata na hrvatskom jeziku u BiH poslije II. Svjetskog rata. Nije bilo lako stati na čelo novina kada je tadašnji sistem zabranjivao izdavanje nacionalnih glasila. Mi smo bili prvi i sada sam ponosan zbog toga.

Knjiga „Bojna Gromovi“ svojevrsni je spomenik na ratna događanja. „Glas Zovika“ ima slavnu ratnu prošlost?

- Sada kada gledam unazad „Glas Zovika“ ima još veću vrijednost. U vrijeme ratnih događanja bio je glas nade svih Hrvata našega kraja ali i šire. Mnogi su osjetili potrebu pa su po uzoru na naše glasilo pokretali i svoja. Pratili smo sva događanja na terenu, vodili razgovore i hrabrili naše mladiće koji su se borili za istinu i pravdu. Bilo je tu i oštrih tekstova ali i tekstova koji su smirivali napetosti na terenu. Svakako da su ljudi na terenu i u inozemstvu s radošću čekali izlazak svakog novog broja. Novine su povezivale naše ratnike koji su sa puškom u ruci branili naše domove i naše iseljenike koji su materijalno pomagali ovaj kraj. Značenje svakako ima i Hrvatska zavičajna zajednica župa Boće i Zovik koja je brigu vodila kako bi se pomoglo našim braniteljima. Kad se čita ova knjiga, vidi se da je velik broj članaka preuzet iz „Glasa Zovika“. Danas se ne može pisati ratna i poratna povijest ovoga kraja a da se ne uzme građa iz ovoga glasila. Još treba naglasiti da smo u ratnom periodu imali dva izdanja Glasa Zovika, jedno koje je izlazilo u Zoviku i jedno koje je izlazilo u Zagrebu. To je opet jedno veliko bogatstvo i velika poveznica ratnika i iseljenika i u svemu smo bili složni. Meni je želja da novine nastave tamo gdje su stale.glas zovika naslovnica opt

I poslije rata je list izlazio. Kakav je značaj imao prvih poratnih godina, a kakav danas?

- Nakon rata list je izlazio redovito. Četiri puta godišnje kao i prije rata. Bilo je padova i podizanja. Novine stanu pa opet krenu. Razlozi nisu materijalnog karaktera. Glavni je razlog što na terenu nema ljudi koji bi nastavili izlaženje lista. Sve se svelo na nekoliko ljudi. Mi smo 15. obljetnicu lista obilježili ovdje u Zoviku. Imali smo okrugli stol. List je trebao i dalje izlaziti. Međutim, sada je u fazi mirovanja, ali mislim, ne zadugo, on bi ponovno trebao biti pokrenut. Čeka se samo trenutak optimizma i krećemo s izlaženjem. Poslijeratni brojevi budili su nadu u povratak u rodni kraj svih. Glas Zovika je u svojoj povijesti izdao i pet nosača zvuka posvećenih rodnom kraju. Organizator je brojnih tribina i promocija knjiga. Tiskali smo na desetke knjiga, video zapisa. Izradili brojne suvenire, zastave, ambleme, itd... Sve s ciljem osnaživanja ljubavi prema rodnom kraju.

Koje su aktivnosti pred vrijednim entuzijastima – vodstvom i suradnicima „Glasa Zovika“ u vremenu koje nam predstoji?

- Ja vjerujem da će se nastaviti tamo gdje smo stali. Ne bojim se da nećemo moći. Veliku podršku imamo od Zavičajnih zajednica „Zovik“ iz Beča i Zagreba i nadam se ponovnom izlasku lista. Bolja vremena dolaze ali i vjera u bolje sutra raste. Glas Zovika ima svoje čitatelje i list treba opstati i ostati na ovim prostorima. Sve što je dobro neka se nastavi. Na nama je da naraštajima ostavimo pisani trag naše kulture i običaja, a prije svega, dobra djela i optimizam. Vrijedi voljeti rodni kraj odakle smo ponikli i gdje se redovito vraćamo. Tamo gdje smo ponikli, tamo treba i rasti. „Glas Zovika“ ponikao je u Zoviku i tu će ponovno i izlaziti.

logo v4 Sarajevo
Hamdije Kreševljakovića br. 3,
Bosna i Hercegovina

tel/fax :+387 33 220 765
Podružnica Brčko distrikt BiH
Dubrave 51
Mob tel. +387 61 103 603;
e-mail:info@hrvatski-dom.com