Hrvatski dom

Download Template for Joomla Full premium theme.

Deutschland online bookmaker http://artbetting.de/bet365/ 100% Bonus.

Online bookmaker bet365

JOŠ UVIJEK POSTOJE ETNOKRATSKI MODELI KULTURE

thumb Marijo 1

Suradnja između kulturnih institucija doista je nužna, jer ustanove kulture postoje zbog građana, radi zadovoljenja njihovih kulturnih potreba,a ne zbog onih koji vode te ustanove. Do sada je ta suradnja bila sporadična. Zajedničkim snagama bi se mnogo toga moglo učiniti. Evo najbolji primjer je upravo JU BKC Sarajevo, koji je u posljednjih osam mjeseci  ponovo postao nezaobilazno mjesto u društvenom životu grada Sarajeva i BiH, zahvaljujući prije svega programskoj povezanosti s drugim kulturnim institucijama i organizacijama, kao i nevladinim sektorom

Razgovarao: Anto Pranjkić

Rođen je 6.7.1977. godine u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Studirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i stekao zvanje diplomirani sociolog-profesor sociologije. Magistrirao je komunikologiju na poslijediplomskom znanstvenom studiju na FPN u Sarajevu i stekao akademsku titulu magistra znanosti. Završio je Školu demokratskog upravljanja, u organizaciji „National Democratic Institute for international affairs“ (NDI). Kao novinar i urednik surađivao je s medijskim kućama “Oslobođenje”, „San“, “Hrvatska riječ”, “Domovina” i “Stećak”,  a obnašao je i dužnost direktora radio postaje „Vrhbosna“ iz Sarajeva. Kao voditelj odnosa s javnošću, bio je angažiran u HKD „Napredak“. Sudjelovao je u realizaciji mnogobrojnih kulturnih programa HKD „Napredak te  obnašao dužnost člana Središnje Uprave HKD “Napredak”. Surađivao je i s Udrugom “Libertas”-Sarajevo (predsjednik). Autor, promotor,scenarist i producent je više od stotinu različitih kulturno-zabavnih programa  surađujući s uglednim umjetnicima i izvođačima iz BiH i regiona. Bio je član  Programskog savjeta Upravnog odbora BHRT- a Predstavnički dom PS BiH imenovao ga je za člana UO BHRT-a iz reda hrvatskog naroda. Bio je i član Upravnog odbora Internacionalnog teatarskog festivala MESS te član Organizacijskog odbora festivala „Baščaršijske noći “. Član je  Društva novinara BiH.

marijo 3

Na Radio-Televiziji Bosne i Hercegovine (BHRT) obnašao je dužnost direktora Televizije Bosne i Hercegovine (BHT1) i člana Poslovodnog odbora BHRT-a. Trenutno, u drugom mandatu, obnaša dužnost direktora Javne ustanove Bosanski kulturni centar Sarajevo. Dobitnik je sljedećih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja, gdje posebno ističemo Nagradu za očuvanje hrvatske tradicije i kulture ( Udruga hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava BiH, 2006.g.);Priznanje za očuvanje božićne tradicije i produkciju novih božićnih pjesama ( Udruga estradnih i slobodnih umjetnika BiH, 2007.g.);Priznanja  za doprinos afirmaciji stvaralaštva u oblasti dječje glazbe i scenskog pokreta i estetsko-etičkom odgoju djece ( Udruga estradnih i slobodnih umjetnika BiH, 2008.g.); Priznanje za intenziviranje međunarodne suradnje u oblasti dječjeg stvaralaštva ( Međunarodni dječji festival „Ta se ljubav pesma zove“ u Kikindi, Republika Srbija, 2011.g.); Međunarodna nagrada za razvoj turizma ( 19. smotra turizma, filma i krajobraza „Interstas , Solin, Republika Hrvatska, 2012. g.).Autor je  znanstvenih knjiga: „Poimanje obitelji u vrijednosnim sustavima židovstva, kršćanstva i islama“, „HVO Sarajevo“ i „Medijska promocija hrvatskih udruga iz Sarajeva“. Koautor je znanstvenih knjiga: .„Financijsko izvještavanje nevladinih organizacija“ i  „Svako dijete ima pravo“. Bio je  predavač na različitim znanstvenim seminirima i tribinama i Visokoj školi za turizam i menadžment u Konjicu, kao i organizator stručnih radionica. Izabran je za člana Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Sarajevo-Odjel za društvene znanosti.Urednik, recenzent i promotor je  mnogih izdavačkih projekata. Organizirao je i mnogobrojne projekte iz oblasti socijalne politike, prilikom čega sam surađivao s različitim institucijama i humanitarnim organizacijama 

Poštovani gospodine Pejiću, dugo se godina bavite aktivnostima vezanim za kulturu. Kakvo je stanje kulture u našoj zemlji iz Vašeg kuta gledanja?

-Kultura i umjetnost su doista u teškoj i nezavidnoj poziciji u bosanskohercegovačkom društvu. Ključni uzrok tomu je činjenica da Bosna i Hercegovina nema niti strategiju kulturne politike niti ministarstvo kulture na državnoj razini. U našem društvu kultura se, nažalost, doživljava kao luksuz i trošak, a ne kao kreativna industrija i jedan od ključnih faktora ekonomskog i socijalnog razvoja. Kultura i umjetnost su u vrijeme ekonomske krize prepušteni tržištu, a nije usvojena zakonska regulativa u svim oblastima kulturnog stvaralaštva. Zbog toga je nemoguća izgradnja suvremenog koncepta kulture koji bi osigurao njezin održivi razvoj. Kod nas još uvijek nisu osigurani potpuna sloboda i zaštita autorskih prava u skladu s europskim i svjetskim standardima, kao ni  uvjeti za radnu, mirovinsku, zdravstvenu i socijalnu sigurnost umjetnika. Status slobodnih umjetnika na nivou Bosne i Hercegovine također nije reguliran. Sve su to problemi s kojima se susreću kulturni djelatnici i umjetnici. Što se tiče institucija kulture na razini Kantona Sarajevo, situacija je ipak  bolja, prije svega, zahvaljujući ministru kulture i sporta KS Ivici Šariću. Riječ je o vrhunskom i priznatom umjetniku, koji ima sluha za probleme u oblasti kulture i nastoji pomoći svim institucijama, umjetnicima i kulturnim djelatnicima, sukladno mogućnostima. 
Marijo 2

Je li problem samo u nedovoljnoj percepciji cjelokupnog bosanskohercergovačkog društva prema tom jako bitnom segmentu javnog djelovanja ili se bitno krije i u još nečemu?

-Ne, nije samo problem u sadašnjem tretmanu kulture u suvremenom bosanskohercegovačkom društvu, koji je danas djelomično rezultat opće recesije, djelomično nekih naslijeđenih faktora, a djelomično i samog polja kulture, koje je prihvatilo takav tretman. Međutim, kod nas još uvijek postoje i etnokratski modeli kulture, koji promoviraju nacionalne, političke, jezične i konfesionalne podjele, zanemarujući kriterij univerzalnog i  funkciju kulture da zbližava ljude, okupljene oko zajedničkih ideja i programa.

Danas je sve vezano uz politku i jake utjecaje  određenih pojedinaca. Slažete li se s takvim mišljenjima? Ako da, kako riješiti taj problem i je li on uopće rješiv?

I u modernim europskim državama politika se također miješa u kulturu, ali na konstruktivan način. To znači da te zemlje instrumentaliziraju kulturu za potrebe izgradnje i  promicanja nacionalnog identiteta i državnosti, stavljaju je u funkciju vanjske politike, ostvaruju ekonomski aspekt kulture i kulturnog turizma, prezentiraju kulturne projekte koji su interesantni za inozemne investicije.

Nedavno ste čitalačkoj javnosti ponudili znanstvenu knjigu posvećenu hrvatskim nevladinim organizacijama u Sarajevu i BiH, koja je plod Vašeg dugogodišnjeg istraživanja. Što ste zapazili?

-Predmet mog interesa i istraživanja bile su hrvatske nevladine organizacije sa sjedištem u Sarajevu, s aspekta jesu li one uopće sustavno uspostavile odnose s medijima, te u kojem obliku i na kakvom nivou su ih razvile. To su Hrvatsko kulturno društvo «Napredak»-Središnjica Sarajevo, Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo-Središnjica Sarajevo, Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost-Sarajevo, Matica hrvatska- Ogranak Sarajevo, Hrvatsko narodno vijeće BiH, Udruga organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO Sarajevo i Udruga «Libertas»-Sarajevo. Knjiga je strukturirana u šest poglavlja, a istražuje  niz važnih pitanja, kao što su značaj, uloga i financiranje nevladinih udruga, odnosi s medijima i marketing, te značaj hrvatskih udruga za Hrvate, ali i državu Bosnu i Hercegovinu. Problem istraživanja u suštini je baziran na glavnim istraživačkim pitanjima – je li i na koji način uspostavljena funkcija odnosa s medijima u hrvatskim nevladinim organizacijama sa sjedištem u Sarajevu, te kako unaprijediti komunikaciju između dvije strane. Odnos hrvatskih udruga i medija prvenstveno je uloga menadžmenta. Od toga ovisi kako će udruga biti predstavljena u javnosti. Ove udruge nedovoljno su medijski zastupljene, što je prvenstveno problem njihovog menadžmenta.Dugogodišnja pretjerana personalizacija nekih hrvatskih nevladinih organizacija sa sjedištem u Sarajevu, rezultirala je medijskim isticanjem osobnih stavova njihovih čelnika i medijskim zanemarivanjem rezultata rada samih udruga. Medijski napisi o ovim organizacijama su rijetki i uglavnom se odnose ili na objavljivanje osobnih stavova čelnika koji su uspjeli steći status javnih ličnosti,najčešće kroz svoj redovni znanstveni ili kulturni rad, a ne u okviru nevladine organizacije, ili na neke događaje koji pobuđuju pažnju javnosti, ali nemaju veze sa redovnim djelovanjem ili rezultatima. Medijska anonimnost je vrlo opasna za udruge, jer se može steći pogrešna slika o radu tih nevladinih organizacija. Naime, sarajevski Hrvati pokazuju da se nisu odrekli Sarajeva kao glavnog grada države BiH, te da su dio multikulturalne slike Grada. Svojim djelovanjem I dalje daju značajan doprinos kulturnom, znanstvenom i društvenom životu Sarajeva. Ove organizacije uvijek su djelovale konstruktivno, ali moraju više raditi na medijskoj promociji. Ova knjiga ima društvenu važnost jer se, na osnovu empirijskih rezultata, može zaključiti da je primjena osnovnih postavki funkcije odnosa s medijima, u procesima komuniciranja hrvatskih nevladinih organizacija u Sarajevu sa svojim javnostima, direktno doprinosi povećanju efikasnosti njihovog rada, te očuvanju hrvatskog kulturnog, nacionalnog i religijskog identiteta u glavnom gradu BiH.

Kao ravnatelj JU BKC Sarajevo  svakodnevno ljubiteljima umjetnosti nudite nove sadržaje. Kako uspijevate?

JU BKC Sarajevo se financira iz sredstava Budžeta Kantona Sarajevo, vlastitih sredstava, odnosno prihoda od vlastite aktivnosti, te od donacija po osnovi javnih natječaja i grantova. Kultura i umjetnost su, u vremenu ekonomske krize, doista u teškoj i nezavidnoj poziciji u bosanskohercegovačkom društvu. Ipak, Javna stanova Bosanski kulturni centar Sarajevo u ovako teškim vremenima pozitivno je poslovala u protekloj godini i ostvarila značajne prihode od vlastitih aktivnosti te, surađujući s drugim kulturnim organizacijama, realizirala značajan broj kvalitetnih programa u vlastitoj produkciji i koprodukciji.

Suradnja između kulturnih institucija doista je nužna, jer ustanove kulture postoje zbog građana, radi zadovoljenja njihovih kulturnih potreba,a ne zbog onih koji vode te ustanove. Do sada je ta suradnja bila sporadična. Zajedničkim snagama bi se mnogo toga moglo učiniti. Evo najbolji primjer je upravo JU BKC Sarajevo, koji je u posljednjih osam mjeseci  ponovo postao nezaobilazno mjesto u društvenom životu grada Sarajeva i BiH, zahvaljujući prije svega programskoj povezanosti s drugim kulturnim institucijama i organizacijama, kao i nevladinim sektorom. U proteklom periodu uspostavili smo značajnu suradnju s institucijama kulture, ambasadama, mnogobrojnim koncertnim agencijama, umjetničkim organizacijama, akterima kulturnih programa, udrugama, nacionalnim društvima, medijskim kućama, vjerskim, znanstvenim i međunarodnim organizacijama, direkcijama festivala itd., i to s ciljem ostvarivanja što raznolikije kulturne ponude. Ta  koprodukcija rezultirala je uvrštavanjem kvalitetnih manifestacija iz različitih umjetničkih žanrova u redovita događanja JU BKC Sarajevo, brigom za suvremeno glazbeno stvaralaštvo te promicanjem mladih, još neafirmiranih, umjetnika.

Koji su planovi u budućnosti kada je u pitanju BKC? Gospodine Pejiću, jedan ste od glavnih nositelja kulture u BiH, na koju se, a to je bilo i neminovno, prenosi ova sveopća kriza. Što po Vama donose dani koji slijede?

Za relativno kratko vrijeme, JU BKC Sarajevo je vratio  imidž uspješne ustanove, koja bi u narednom razdoblju, svojom programskom orijentacijom, trebala biti još više okrenuta ka promociji vrijednosti otvorenog i demokratskog društva, suradnji s javnim ustanovama, kulturnim, obrazovnim i znanstvenim organizacijama, lokalnim, nacionalnim i svjetskim umjetnicima i umjetničkim grupama, kao i s civilnim sektorom. Glazbeni program JU BKC Sarajevo bit će prepoznatljiv po visokom kvalitetu postojećih programskih cjelina i novih inicijativa. Podržavat ćemo i potrebu umjetnika mlađe generacije za afirmacijom, poticati glazbeni razvoj lokalne sredine i njegovati žanrovsku raznovrsnost, pa će se tako na repertoaru BKC-a naći popularna, klasična, džez, moderna i etno muzika, ali i „underground”, izvođači. Redovne koncertne aktivnosti JU BKC Sarajevo, u svim glazbenim žanrovima, odvijat će se u prostorima Velike Dvorane I Galerije. Održavat će se i značajni glazbeni festivali, koji su vremenom postali važne gradske manifestacije, s velikim brojem i publike i izvođača. Stoga ćemo nastaviti  suradnju s njihovim organizatorima i ponuditi im prostorne kapacitete BKC-a kao mjesta održavanja tih značajnih manifestacija, čime se daje doprinos postavljanju viših standarda na domaćoj glazbenoj sceni.

Gostovanjem eminentnih kazališta, ali i uspješnim koprodukcijskim projektima, te brižljivim programskim odabirom, JU BKC Sarajevo  treba realizirati gostovanja vrhunskih teatarskih ostvarenja, koja utječu na formiranje pozitivne teatarske atmosfere i edukaciju mlađih generacija u oblasti kazališne umetnosti. 

Galerijski program obuhvatit će izložbe crteža, slika, fotografija, modne performanse... Izlagački program će biti organiziran u vidu samostalnih i autorskih izložbi, redovnih programa i manifestacija, gostovanja međunarodnih umjetnika i promoviranja lokalne scene. Program će okupljati poklonike likovne, primijenjene i alternativne umjetnosti. Također će biti upriličene i književne večeri.

U suradnji s nekoliko nevladinih organizacija, koje vode profesionalni umjetnici, u prostoru JU BKC Sarajevo djelovat će škola klasičnog baleta, dječji i omladinski zbor, glazbena radionica za djecu i mlade, kreativna radionica za studente  itd. 

Kao specifičnu javnost, s kojom bi svaka institucija koja teži statusu „nacionalno relevantne“ trebala održavati uspješan odnos, izdvajamo medijske kuće. JU BKC Sarajevo će sustavno i kontinuirano održavati odnose s medijima i sklapati medijska partnerstva.. S obzirom na medijsku učinkovitost JU BKC Sarajevo, ali i njegovu aktivnost u zajednici, pristup potencijalnim poslovnim partnerima bit će jednostavniji, jer je svima u interesu surađivati s pozitivno percipiranom ustanovom. 

Bosanski kulturni centar Sarajevo bavi se i educiranjem odraslih. U tom smislu i u narednom razdoblju nastavit ćemo s organiziranjem kurseva stranih jezika, kurseva informatike, kurseva daktilografije za rad na računaru i raznih stručnih seminara, kao i  s objavljivanjem časopisa »Obrazovanje odraslih«, zajedno s Institutom za međunarodnju suradnju Njemačkog saveza visokih narodnih škola (dvd international). JU BKC Sarajevo će organizirati i znanstvene skupove, simpozije, seminare, promocije knjiga,forume itd.

Svojom dosljednom kulturnom i umjetničkom orijentacijom, brojem i kvalitetom svojih programa, JU BKC Sarajevo nastojat će opravdati epitet jedne od najreprezentativnijih kulturnih ustanova u BiH, u kojoj se održavaju ekskluzivni domaći i međunarodni programi.

 

logo v4 Sarajevo
Hamdije Kreševljakovića br. 3,
Bosna i Hercegovina

tel/fax :+387 33 220 765
Podružnica Brčko distrikt BiH
Dubrave 51
Mob tel. +387 61 103 603;
e-mail:info@hrvatski-dom.com