Hrvatski dom

Download Template for Joomla Full premium theme.

Deutschland online bookmaker http://artbetting.de/bet365/ 100% Bonus.

Online bookmaker bet365

„MALI VUKOVAR“ U NEKOLIKO SLIKA

thumb Boderište 1

Ratna zbivanja na širem području bosanske Posavine minula su još davne 1992. godine kada su gradovi i sela s većinskim hrvatskim stanovništvom pala pod upravu bosanskih Srba nakon što su objekti spaljeni a stanovnici prognani i raseljeni. Gotovo cijela Posavina i danas poslije gotovo punih 22 godine „zjapi prazna“, a povratnici koji su se vratili u svoje domove više liče na posljednje Mohikance.No, na nekim područjima bosanske Posavine, iako tada goloruk, hrvatski narod se obranio. Orašje i dijelovi Brčkog obranjeni su u vrlo teškim uvjetima, pogotovo na brčanskoj strani. Tada pripadnicima 108. HVO pješačke brigade nitko nije davao šanse da će preživjeti i obraniti svoj teritorij. Rat je trajao sve do sredine 1995. godine. Međutim, i danas nakon punih 14 godina, vodi se onaj psihološki. 

Godina 1993. Na istočnom dijelu bosanske Posavine, na teritoriju prijeratne općine Brčko u zoni odgovornosti 108. HVO pješačke brigade, jedan od osnovnih zadataka je bio sačuvati što više hrvatskih sela, kojih je tamo bilo oko tridesetak s oko 20 000 stanovnika. Malo hrvatsko mjesto, Boderište, zbog blizine zloglasnog neprijateljskog tzv. „koridora kroz Posavinu“, bilo je na posebnome udaru, jer se nalazilo samo nekoliko kilometara dalje od „ceste smrti“, koja je bila žila kucavica kako za bosanske Srbe tako i za Srbe u tzv. Krajini. Srbi su često imali zadatak napadati i pokušati proširiti koridor. Tako je bilo i toga 8. ožujka 1993. godine. Svim raspoloživim sredstvima krenuli su na Boderište. Neprijateljski vojnici gotovo su pregazili crtu obrane i branitelje potisnuli u dubinu sela. Stiže pomoć od strane pripadnika 108. motorizirane brigade Armije BiH. Bitka se vodi cijeli dan. Poginulih vojaka bilo je na obije strane. Branitelji su uspjeli obraniti Boderište i ostati svoj na svome.

boderište slika 2

Godina 1995. Ratne strahote se nastavljaju. Na brčanskom području gori na svim stranama. Boderište je na samrti. Prijeti katastrofa. Nemilosrdni neprijateljski topnici gađaju civilne objekte. Novinari-izvjestitelji šalju sliku u svijet. Poznati engleski novinar Martin Bell zaključuje: „ Nigdje osim u Vukovaru nije palo ovoliko granata. Boderište – Mali Vukovar“. Stanovnici nemaju gdje živjeti. Noći provode u slobodnim susjednim selima Boću i Zoviku a danju su na crti obrane. Izgubili su sve, ali hrvatski ponos i dostojanstvo kuca u svim srcima. Nema uzmaka. Kažu, da imaju 100 glava svih sto bi dali u obranu svoje hrvatske grude. Situacija je jako teška. Neprijatelj stišće sa svih strana a zbog sukoba u srednjoj Bosni i jedina cestovna veza s Hrvatskom, ona kroz Srednju Bosnu i Hercegovinu, izgubljena je. Pogledi vojaka sežu prema Savi. Hrvatska je zračnom linijom udaljena oko 3000 metara. Tako blizu a tako daleko. Boderište posjećuju mnogobrojni političari, dužnosnici,... Osnovana je i hrvatska općina Ravne-Brčko, a počasnim građaninom proglašen je današnji haaški uznik, Dario Kordić.

Godina 2000. Brčko je proglašeno posebnom zonom pod suverenitetom BiH i jakom paskom međunarodne zajednice. Zaraćene strane gurnute su u jedan koš. Svi su zajedno i područje je demilitalizirano. Ukidaju se politički aranžmani „ općine Srpsko Brčko, Rahić-Brčko i Ravne-Brčko“. Svi oni postaju sastavnim dijelovima Brčko distrikta BiH. Političari iz hrvatskog naroda dobili su pozicije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Proračunski, prilično veliki kolač dijeli se po principu 40% Srbima – 40% Muslimanima – Bošnjacima i 20 % Hrvatima. Iako su Hrvati bili drugi narod po brojnosti prema Popisu stanovništva općine Brčko iz 1991. godine a katastarski vlasnici više od 45 % zemljišta, dobili su najmanje. Boderište je i dalje izvan svih planova. No, mještani koji žive i rade u inozemstvu stvar uzimaju u svoje ruke. Skupljaju novce, pripremaju projekte i zajedno sa sumještanima koji svoj kruh zarađuju na plodnoj posavskoj zemlji, grade asfaltne ceste, javnu rasvjetu, obnavljaju domove. Istina i distrikt je uložio dio sredstava, ali ne onoliko koliko je ovo selo – heroj zaslužilo. Boderištani se ne žale. Kažu: „Koliko god nam daju dobro je. Naučili smo sami, a neka i njih. Kad tolike novce daju drugima, pa neka nama i mrvice padaju sa stola. Sa svojim prstima gladni nećemo biti.“ Nekoliko domova obnovljeno je i sredstvima iz Proračuna RH namijenjenih povratnicima, a hrvatski predstavnici u zakonodavnoj i izvršnoj se zalažu. Osjeća se. No, stječe se dojam da nisu dovoljno moćni za veće pothvate.

boderište slika 3

Godina 2009. U srpskom selu Grbavici služi se parastos poginulim srpskim vojnicima koji su poginuli na Boderištu 1993. godine. Mediji pod njihovim nadzorom javljaju: „Brčanski političari iz srpskog naroda klanjaju se srpskoj mladosti koja je nedužna poginula na braniku otadžbine, na Boderištu.“ 

Svakoj se žrtvi treba klanjati. No, ovdje se postavlja pitanje što su ti mladi srpski vojnici radili na Boderištu i od kada je Boderište sveta srpska otadžbina? U prvim pisanim dokumentima o ovim prostorima spominju se katolička sela Bodežišta Gornja i Bodežišta Donja. O tome svjedoče brojni spisi i dokumenti a najvjerodostojniji je „Popis krizmanika u Donjim i Gornjim Bodežištima za vrijeme krizme koju je 1742. godine ovdje obavio biskup fra Pavo Dragičević ( Jakov Babić: „ Povijest zovičke Župe“, Glas Zovika, 2003. godine, str. 48., 49. i 50., Anto Pranjkić: „Zovik zove ljepotom“, Glas Zovika, 2002., str. 32.). Prema tome, Boderište nije i ne može biti sveta srspka otadžbina te se postavlja pitanje tko je i zbog čega mlade Srbe iz Grbavice poslao glavu gubiti na Boderište? Toga povijesnog 08. ožujka 1993. godine poginulo je i osam pripadnika II. Bojne 108. HVO pješačke brigade Ravne-Brčko. Njihovi prijatelji pale svijeće, polažu cvijeće i dostojanstveno se prisjećaju mladića koji su na Oltar Domovine položili sve što su imali. Svoje nedosanjane snove, sreću protkanu kroz život s najmilijim na rodnoj grudi i planove, želje, težnje... Svi Hrvati brčanskog kraja svjesni su žrtvi koje su oni i njihove obitelji podnijeli u Domovinskome ratu. 

2014. je godina. Brčko distrikt slavi 14. godina svojega postojanja. Na trgu mladih u Brčkom pjeva Željko Samardžić. U obližnjem Boderištu sinoć su zapaljene svijeće i položeni vijenci. Održana Sveta misa.  Ne, nisu zaboravljeni i neće nikada.

logo v4 Sarajevo
Hamdije Kreševljakovića br. 3,
Bosna i Hercegovina

tel/fax :+387 33 220 765
Podružnica Brčko distrikt BiH
Dubrave 51
Mob tel. +387 61 103 603;
e-mail:info@hrvatski-dom.com